Podređivanje – nadvladajte strah od izražavanja potreba

Prethodni blog post uveo vas je u svijet sheme podređivanja. Ova shema uključuje submisivna ponašanja u socijalnim odnosima koja su potaknuta strahom od tuđe reakcije. Posljedica podređivanja su potisnute potrebe, kao i potisnuta emocija ljutnje. Nadalje, socijalni odnosi postaju nezadovoljavajući, a mentalno, ponekad i tjelesno zdravlje ugroženo. Ovaj blog post nudi vam savjete koji će vam pomoći da izbjegnete navedene negativne posljedice te da naučite regulirati shemu podređivanja i ostvarivati zdrave socijalne odnose.

Podređivanje – “Samo da se netko ne naljuti na mene”

Shema podređivanja odnosi se na snažan pritisak osobe da mora potisnuti svoje potrebe i emocije, osobito ljutnju, iako to ne želi učiniti. Obično ljudi koji imaju izraženu ovu shemu pojačano potiskuju svoje potrebe i emocije, uz istovremeno nezadovoljstvo time. No, ponekad se javlja drugi ekstrem – pritisak od strane pojedinca prema drugim ljudima da upravo njegove potrebe moraju uvažiti. Koja su sve obilježja sheme podređivanja, kako se ona očituje u emocijama i ponašanju te koje su njezine posljedice saznat ćete u ovom blog postu.

Samožrtvovanje – naučite uvažavati vlastite potrebe

U prethodnom blog postu o samožrtvovanju upoznali ste se s ovim pojmom i mogli ste osvijestiti jeste li i Vi skloni samožrtvujućim ponašanjima. Također, naučili ste da pretjerano samožrtvovanje rezultira nezadovoljenim psihološkim potrebama, a ponekad i psihosomatskim smetnjama. Kako biste spriječili psihološke i tjelesne probleme, važno je da se oduprete porivima za samožrtvovanjem. Kako točno ćete to učiniti, saznajte u ovom blog postu.

Samožrtvovanje – stavljate li tuđe potrebe ispred vlastitih?

Samožrtvovanje je stavljanje tuđih potreba ispred vlastitih. Većina ljudi ponekad zanemaruje vlastite potrebe i tuđe potrebe stavlja na prvo mjesto. No, ima pojedinaca koji to rade vrlo često, uz izraženu krivnju ako brinu o vlastitim potrebama više nego o tuđima. To može imati negativne posljedice po njihovo mentalno i tjelesno zdravlje. Kada je samožrtvovanje problematično i zašto dolazi do negativnih posljedica kod izraženog samožrtvovanja, saznajte u ovom blog postu.

Emocionalna deprivacija – osjećaj “Pale sam na svijetu”

Emocionalna deprivacija očituje se kroz intenzivne osjećaje praznine, usamljenosti ili samoće. Obično je prisutan osjećaj da drugi ljudi nisu tu uz nas kad ih trebamo, da se nemamo na koga osloniti, kao i da nas drugi ne vide, ne čuju i ne razumiju u potpunosti. Kao da smo Pale sam na svijetu – nitko nije tu za nas, nebitni smo, nevidljivi, neshvaćeni i sami. Kakve veze ovi osjećaji imaju sa shemama i što možete učiniti ako ste se u njima prepoznali, pročitajte u ovom blog postu.

Shema terapija – “Koja je moja shema?”

Sheme su jedan od ključnih pojmova u shema terapiji koji je sadržan i u samom nazivu ovog psihoterapijskog pravca. U blog postu o shema terapiji možete pronaći opise nekoliko shema koje se učestalo formiraju kod ljudi, a u ovom blog postu bit će opisano svih 18 shema koje su definirane prema ovom psihoterapijskom pravcu.

“Sjedam prvi puta na kauč” – prva psihoterapija i kako se za nju pripremiti

Što, zapravo, znači psihoterapija? Kako će izgledati razgovor sa psihoterapeutom? Što znači odnos psihoterapeut-klijent? O čemu ću uopće pričati sa psihoterapeutom? Razna pitanja prate i emocije – sram, anksioznost, krivnja, nada, bespomoćnost… Kroz ovaj blog post pokušat ćemo odgovoriti na barem neka od ovih pitanja kako bi se i neugodne emocije koje možda doživljavate smanjile te kako biste znali što očekivati u okviru psihoterapijskog razgovora i odnosa.

Psihoterapeut – upoznajte lice iz naslonjača

U okviru rada na mentalnom zdravlju klijenti mogu naići na brojne opcije koje se nude na tržištu. S obzirom na veliku ponudu pristupa i stručnjaka za rad na mentalnom zdravlju, nije neobično da se klijenti ponekad osjećaju zbunjeno i ne znaju kome se obratiti za pomoć. Stoga ćemo u okviru ovog blog posta odgovoriti na pitanja tko je tko u cijeloj “šumi” pristupa mentalnom zdravlju.

Vodič kroz KBT ili kognitivnu-bihevioralnu psihoterapiju

ognitivno-bihevioralna terapija (KBT) vrlo je popularan i znanstveno utemeljen psihoterapijski pristup u kojem se naglasak stavlja na odnos između klijentovih misli, ponašanja i osjećaja. Je li KBT prikladan za vaše probleme i što možete očekivati u okviru ove psihoterapije, saznajte u ovom blog postu.