U blog postu o podređivanju mogli ste se upoznati s obilježjima ove maladaptivne sheme. Ako ste se pronašli u opisima sheme podređivanja, ovaj blog post tu je upravo za vas kako bi vam pomogao da se oslobodite straha od izražavanja vaših potreba i emocija.
Što možete učiniti da smanjite podređivanje?
Zdrava komunikacija
Prvi korak u radu na izražavanju vaših potreba i emocija je definiranje cilja prema kojem biste mogli težiti. Taj cilj je ostvarivanje zdrave komunikacije. Što je zdrava komunikacija?
Pod pojmom “zdrava komunikacija” podrazumijevam komunikaciju u kojoj pojedinac bira, ovisno o situaciji, prikladan način zadovoljavanja vlastitih potreba i iskazivanja emocija. Pojedinac je pritom svjestan valjanosti vlastitih potreba i emocija. To znači da je pojedinac svjestan da ima pravo osjećati se na određeni način te da ima pravo na to da mu treba nešto ili da ga smeta nešto.
No, pritom je svjestan da može odabrati kada će i pred kime to što osjeća, kao i ono što mu treba ili što ga smeta, iskazati. Razumije i istinski prihvaća da ne mora svima i uvijek iskazivati svoje potrebe i emocije. Pojedinac slobodno bira kada i kome će iskazati potrebe i emocije. Moguće da će se nekad osjećati uzrujano i povrijeđeno te će odabrati ne iskazati svoje potrebe i emocije drugoj osobi jer će procijeniti da uzrujanost i povrijeđenost proizlaze iz vlastitih trauma, a ne iz realnih okolnosti konkretne situacije. Pritom će biti suosjećajan prema sebi te će pokazati brižnost i razumijevanje prema svojim potrebama i emocijama, ali će ih pokušati sam proradati i procesirati.
U nekoj drugoj situaciji pojedinac će ipak iskazati kako se osjeća i što mu treba, a to će iskazati smireno i usmjeravajući se na konkretnu situaciju. Povrijeđenost neće interpretirati osobno, već kao znak narušavanja potreba u konkretnoj situaciji.
Pojedinac je svjestan i valjanosti tuđih potreba i emocija. Prihvaća mogućnost postojanja različitih perspektiva na situaciju koje se kroz komunikaciju nastoje razumjeti i ako je potrebno uvažiti.
U odnosima pojedinac ne podrazumijeva da će drugi ljudi, koliko god da su međusobno bliski s njim, znati koje su njegove potrebe. Ne očekuje da drugi znaju kako se on osjeća i što mu treba. Jasno i transparentno komunicira s drugim ljudima svoje potrebe i emocije.
Možete primijetiti da zdrava komunikacija uključuje sigurnost u vlastite potrebe i emocije te biranje načina njihovog iskazivanja i zadovoljavanja. U zdravoj komunikaciji nema prisile što se mora reći ili napraviti. Postoji određena doza samostalnog zadovoljavanja vlastitih potreba, kao i oslanjanja na druge ljude da zadovolje potrebe pojedinca. Ovisno o situaciji pojedinac procjenjuje koliko će tražiti druge da zadovolje njegove potrebe, a koliko će se sam pobrinuti za njih. Dakle, procjena situacije i biranje načina zadovoljenja vlastitih potreba važni su aspekti zdrave komunikacije.
Oslobodite se straha od tuđe reakcije
Koliko god se trudite ne naljutiti drugu osobu ili upravljati njezinim ponašanjem prema vama, do tuđe ljutnje ili drugih negativnih reakcija nužno će doći u socijalnim odnosima. Naime, tuđe emocije i ponašanje nisu u vašoj kontroli. Vaše riječi ili ponašanja mogu biti okidač određenih reakcija druge osobe. No, kakva će točno biti reakcija druge osobe na vaše riječi ili ponašanja ovisi o drugoj osobi, a ne o vama. Možete maksimalno potiskivati svoje potrebe, ali i dalje se može dogoditi da se netko u razgovoru s vama brzo razljuti, i to samo zato što se nije naspavao ili je imao naporan dan na poslu.
Ljutnja je potpuno normalna i zdrava emocija. U kvalitetnim odnosima ljutnja se razrješava kroz smirenu i konstruktivnu komunikaciju. Uz to, takvim će odnosima konflikt, do kojeg možda i dođe kada se netko razljuti, na kraju dovesti do poboljšanja odnosa i međusobnog boljeg razumijevanja.
Također, moguće da će druga osoba na vaše potrebe koje ste iskazali reći “ne”, odnosno neće ih razumjeti ili uvažiti. To je dio socijalnih odnosa. Ne mogu drugi ljudi uvijek uvažiti vaše potrebe ili ih ne mogu uvažiti baš kada i kako ste zamisliti da će to učiniti. No, ako ne iskažete potrebe, ne otvarate mogućnost da one ipak budu uvažene. Bolno je kada drugi ne uvaže vaše potrebe, ali još je bolnije ako se vi ne pobrinete za svoje potrebe i ne date prostor za njihovo uvažavanje.
Krenite od lakših situacija
Započnite izražavanje potreba i emocija s ljudima s kojima se osjećate najugodnije ili su vam najbliskiji. Pokušajte odrediti u tjedan dana barem jednu stvar koju ćete iskazati drugoj osobi. To može biti izražavanje drugoj osobi vaše želje u koji kafić ćete sjesti ili koji film ćete gledati. Dovoljno je da samo pokušate izraziti sebe i svoje želje te da polako prodirete kroz oklop vašeg podređivanja.
Postepeno pokušajte izraziti i što vas smeta, a pritom koristite asertivnu komunikaciju. Za više informacija o asertivnoj komunikaciji posjetite pročitajte blog post o asertivnosti i upišite se na trening asertivnosti koji sam osmislila da vam pomognem da zdravo komunicirate vlastite potrebe.
Nadalje, pristupite početnim situacijama u kojima ćete izražavati asertivno vaše potrebe kao eksperimentima. Kao i u eksperimentu u kojem istraživač provjerava svoje pretpostavke, tako i vi provjerite svoje pretpostavke o tuđoj reakciji. Najgore što se može dogoditi je potvrđivanje vaše pretpostavke da će netko biti ljut na vas ili da će doći do konflikta. Napuštanje ili prekidanje odnosa vrlo su malo vjerojatni ishodi, pogotovo kada komunicirate s drugom osobom na asertivan način.
Kroz eksperiment možete provjeriti i što će se uistinu dogoditi kada se netko ljuti na vas. Vjerujem da ćete uvidjeti da je tuđa ljutnja prolazna. Neugodno je biti s drugom osobom kada je ljuta, no ljutnja u pravilu na kraju splasne ili se barem značajno smanji. Sjetite se – ljutnja je sastavni dio odnosa i zdravo je ponekad ju osjećati.
Upravljajte vlastitom ljutnjom
Ako se dugo podređujete, moguće da do sada niste uvježbali zdrave načine izražavanja ljutnje. Moguće da se u vama dugo nakupljalo nezadovoljstvo zbog vaših zanemarenih potreba pa je i ljutnja porasla s vremenom. Stoga vam je vjerojatno teško regulirati ljutnju kada ona počne navirati pa planete i na kraju vas okolina ni ne doživi onako kako ste htjeli da vas doživi. Vjerujem da pritom dođe i do konflikta kojeg ste se pribojavali.
Kako biste bolje regulirali ljutnju, pokušajte najprije pravovremeno izražavati vlastite potrebe. Za početak pokušajte procijeniti kada ćete neke stvari ignorirati, a kada ćete iskazati ono što osjećate i što vam je važno. Nadalje, kada procijenite da vam je važno izraziti sebe u nekoj situaciji, nastojte izraziti svoje želje, granice, slaganja ili neslaganja s nečime, ali na prethodno navedeno asertivan način. Time se u vama neće nakupljati nezadovoljene potrebe pa nećete osjećati toliko intenzivnu ljutnju koju teško regulirate.
Nadalje, normalno je da ponekad vaše potrebe ostaju neuvažene i da vas to razljuti. No, sjetite se – ne mogu vaše potrebe ni uvijek biti uvažene i u prvom planu. U redu je i ako ponekad vaše potrebe ostanu po strani. Nastojte pristupiti situacijama tako da u njim birate hoćete li u njima izraziti svoje potrebe ili ne. Time će i doživljaj podređenosti kada vaše potrebe nisu zadovoljene biti manji. Naravno, smanjenju doživljaja podređenosti pomoći će i da izrazite vlastite potrebe kada procijenite da vam je važno da ih drugi ljudi čuju i vide, a potencijalno i uvaže.
Ako se razljutite kada vaše potrebe nisu uvažene, nastojte se najprije smiriti pa tek kada ste dovoljno umireni, krenuti u asertivan razgovor o tome kako se osjećate i što vam treba. Da biste se umirili, pokušajte nešto od sljedećeg:
- duboko dišite;
- prizemljite se usmjeravajući se na prostor u kojem se nalazite (npr. gledajući biljku koja je pred vama ili usmjeravajući se na čvrsto tlo pod nogama);
- izađite na kratko iz prostora u kojoj se nalazite (npr. do kupaonice, WC-a, pred kuću),
- umijte te hladnom vodom;
- izađite na svježi zrak ili samo udahnite kroz prozor svježi zrak;
- popijte vode i koncentrirajte se na vaše pijenje vode (npr. na to kako ulijevate vodu u čašu, gutate vodu);
- zatvorite oči i zamislite se na nekom vama ugodnom mjestu;
- pustite si omiljenu pjesmu;
- pročitajte rečenice koje možete unaprijed pripremiti za situacije u kojima ste ljuti (npr. “Nije zdravo ni korisno da razgovaram s drugom osobom dok sam ljut/a. Bit će mi korisno da se najprije smirim. Ljutnja će brzo proći samo kad ju pustim i ne nastavim razgovor sada dalje. Bolje ću se izraziti i ostvariti svoje potrebe kada sam smiren/a.”)
- opustite tijelo (npr. opustite lice, spustite ramena, opustite ruke i šake).
Kada se umirite, nastojte izraziti svoju perspektivu na situaciju i vlastite potrebe na asertivan način.
Kao što primjećujete, u više dijelova ovog teksta spomenula sam asertivnu komunikaciju. Asertivnost je važna komunikacijska vještina koja doprinosi zdravim socijalnim odnosima. Kako sam na drugim mjestima opširno pisala o asertivnosti, ovdje se neću zadržavati na detaljnijem prikazu ove teme. No, kao što sam maloprije spomenula, preporučujem vam da posjetite blog post o asertivnosti i treningu asertivnosti gdje ćete pronaći više informacija o ovoj temi 🙂
Odabir partnera
Izloženost kontrolirajućem roditelju često je izvor sheme podređivanja. Ponekad se kao posljedica odrastanja uz takvog roditelja javlja pojačana sklonost biranju kontrolirajućih romantičnih partnera. U nastavku ću koristiti naziv “partner” i pod time podrazumijevati i muške i ženske partnere.
Naime, ako ste dugo vremena bili kontrolirani od strane roditelja, izloženost kontroli od strane partnera može vam biti poznati teren. Na tom poznatom terenu ponovno igrate igru kakvu ste igrali s kontrolirajućim roditeljem – podređivanje uz želju da vas druga osoba doživi i prihvati te da joj udobrovoljite kako se ne bi ljutila na vas. Kontrola od strane partnera može se očitovati u teškom prihvaćanju vašeg “ne” (npr. preintenzivna ljutnja kada nije onako kako partner želi), ismijavanju i kritiziranju vaših odabira ili želja ili prezentiranju svojeg viđenja situacije i svojih ideja najboljima ili jedino mogućima.
Ako je vaš partner kontrolirajući, moguće da s pravom i vjerujete da će se jako razljutiti na vas ako izrazite vlastite potrebe. No, ako je to slučaj, radi se o odnosu koji nije zdrav, a ne o tome da je loše izražavati vlastite potrebe. Pokušajte partneru izraziti vlastite potrebe i pratite što će se događati. Ako će ih partner u pravilu omalovažavati i neće uvažavati, vjerujem da bi bilo dobro asertivno razgovarati s partnerom o tome kako se osjećate podređeno u odnosu. Ako se ni nakon toga ponašanje partnera prema vašim potrebama ne mijenja, vjerujem da bi bilo korisno preispitati taj partnerski odnos i provjeriti koliko je on uistinu dobar za vas.
Ako jedan partner nema razumijevanja za vaše potrebe, ne znači da nijedan partner neće imati razumijevanja. Kod odabira budućih partnera pokušajte pripaziti na osjećaj kemije koji se može pojaviti upravo s kontrolirajućim partnerima. Signali koji mogu upućivati na partnerovu pretjeranu sklonost kontroli su:
- partnerovo inzistiranje na tome da idete kamo partner želi ili radite što partner želi;
- vi se trebate prilagoditi partneru više nego što se partner prilagođava vama;
- partner ismijava vaše potrebe i želje;
- partner vrlo samouvjereno i čvrsto predstavlja svoje mišljenje, kao da se radi o činjenici, a ne mišljenju, te ne poštuje vaše mišljenje;
- kada vi nešto odaberete i partner na to pristane, na kraju prigovara ili kritizira vaš odabir i jasno daje do znanja da ste loše odabrali;
- partneru je redovito teže, napornije ili stresnije nego vama, zbog čega partnerove potrebe trebaju biti uvažene i ispred vaših;
- partner vas čvrsto uvjerava koliko su vaše emocije ili perspektiva iracionalni, i to ne s ciljem da se bolje razumijete, već s ciljem da prikaže koliko ste vi u krivu, a partner u pravu.
Iako osjećate kemiju, a ipak primjećujete signale koji upućuju na pojačanu partnerovu kontrolu, moguće da se nalazite u podređenoj poziciji i nastavljate održavati svoju shemu podređivanja na životu.
Postoje osobe koje mogu biti tu za vas i razumjeti vaše potrebe. Nijedan partner neće moći zadovoljiti sve vaše potrebe, ali ima partnera koji u pravilu mogu razumjeti vaše potrebe, a dobar dio vaših potreba i uvažiti. Kako biste što prije vidjeli koji su to partneri, nastojte od samih početaka asertivno izražavati vlastite potrebe pa da što prije možete uočiti koliko partner razumije i uvažava vaše potrebe.
Zaključak
Ovim blog postom nastojala sam vam približiti kako da se pobrinete za vlastite potrebe i ostvarite zdravu komunikaciju, a time i kvalitetan odnos s drugom osobom. Vaše potrebe mogu biti uvažene, a to ćete osjetiti kada počnete izražavati vlastite potrebe na asertivan način.
Ako vam zatreba pomoć u radu na shemi podređivanja, slobodno me kontaktirajte 🙂
Literatura
Young, J. E. i Klosko, J. S. (1993). Reinventing your life: how to break free from negative life patterns. New York, N.Y., U.S.A., Dutton.
Young, J. E., Klosko, J. S. i Weishaar, M. E. (2006). Schema therapy: A practitioner’s guide. New York: The Guilford Press.
