Emocionalna deprivacija očituje se kroz intenzivne osjećaje praznine, usamljenosti ili samoće. Obično je prisutan osjećaj da drugi ljudi nisu tu uz nas kad ih trebamo, da se nemamo na koga osloniti, kao i da nas drugi ne vide, ne čuju i ne razumiju u potpunosti. Kao da smo Pale sam na svijetu – nitko nije tu za nas, nebitni smo, nevidljivi, neshvaćeni i sami. Kakve veze ovi osjećaji imaju sa shemama i što možete učiniti ako ste se u njima prepoznali, pročitajte u ovom blog postu.
Tag Archives: psihoterapija
Shema terapija – “Koja je moja shema?”
Sheme su jedan od ključnih pojmova u shema terapiji koji je sadržan i u samom nazivu ovog psihoterapijskog pravca. U blog postu o shema terapiji možete pronaći opise nekoliko shema koje se učestalo formiraju kod ljudi, a u ovom blog postu bit će opisano svih 18 shema koje su definirane prema ovom psihoterapijskom pravcu.
Samosuosjećanje – postanite prijatelj samome sebi
Samosuosjećanje je brižan i njegujući pristup prema samome sebi, osobito prilikom suočavanja s izazovima, pogreškama i neuspjesima. Ono predstavlja zdravu alterantivu samokritičnosti, a ne lijenost i olako odustajanje. Zašto je samosuosjećanje važno i kako ga izgraditi pročitajte u ovom blog postu.
Strategije suočavanja s problemima i emocijama
Strategije suočavanja pomažu osobi da se nosi s tim emocionalno bolnim doživljajem ili problemom. Iako mogu biti korisne, kada postaju dominantni alat za nošenje s neugodnim situacijama ili unutarnjim psihološkim izazovima, mogu biti štetne. Koje sve strategije suočavanja ljudi koriste i zašto one mogu biti problematične pročitajte u ovom blog postu.
Shema terapija – integrativni psihoterapijski pristup
Shema terapija je psihoterapijski pravac koji je usmjeren na promjenu aktualnih klijentovih problema i pritom povezuje te probleme s okolnostima kojima su klijenti bili izloženi tijekom djetinjstva i adolescencije. U ovom blog postu saznajte kako shema terapija pristupa problemima i koji su ključni pojmovi koje pritom koristi.
Tjelesno i mentalno zdravlje – od dijelova prema cjelini
Često se smatramo zdravima ako uočavamo da nismo bolesni i/ili nalazi pretraga to potvrđuju. No, je li izostanak bolesti uistinu pokazatelj zdravlja? Kako možemo definirati zdravlje i koje sve aspekte zdravlje uključuje? Kako i zašto su mentalno i tjelesno zdravlje povezani? Ako vas zanimaju odgovori na navedena pitanja, otvorite ovaj blog post i „zaronite“ u svijet dubokih i važnih poveznica između tjelesnog i mentalnog zdravlja.
Prihvaćanje – zdrava alternativa potrebi za kontrolom
Prihvaćanje predstavlja voljnost da otpustimo potrebu za kontrolom i prihvatimo neugodu koju život nužno uključuje. Prihvaćanjem stvaramo prostor za zdravo i konstruktivno djelovanje i spremnost da odredimo koje bitke nam je korisno voditi, a koje ne. Ono je daleko od odustajanja i prepuštanja nečemu što nam se ne sviđa. Zašto nam je teško postići prihvaćanje i zašto je prihvaćanje važno saznajte u ovom blog postu.
Neugoda – prestanite bježiti i suočite se s njome
Neugodna stanja sastavni su dio života. U životu svakog ljudskog bića događaju se promjene iz stanja ugode u stanje neugode. Emocionalna patnja, bol i razna druga neugodna stanja sigurno nećemo izbjeći u našem životu. No, često upravo to želimo napraviti. Izbjeći neizbježno. U ovom blog postu saznajte kako prestati bježati od neizbježnog i početi živjeti bez straha od vlastitih emocija
Misli – tehnike za prihvaćanje da su misli samo misli
Misli su samo misli. Jednostavna, a opet poprilično oslobađajuća rečenica (ili misao :)). No, kako nešto što nam je neprestano u glavi shvaćati manje ozbiljno? Nastavljajući se na blog post o mislima, u ovom blog postu govorit ćemo o načinima pomoću kojih možete smanjiti ozbiljnost pristupa mislima. Savjeti kroz koje ćemo proći temelje se na terapiji prihvaćanjem i posvećenošću (engl. Acceptance and Commitment Therapy).
“Sjedam prvi puta na kauč” – prva psihoterapija i kako se za nju pripremiti
Što, zapravo, znači psihoterapija? Kako će izgledati razgovor sa psihoterapeutom? Što znači odnos psihoterapeut-klijent? O čemu ću uopće pričati sa psihoterapeutom? Razna pitanja prate i emocije – sram, anksioznost, krivnja, nada, bespomoćnost… Kroz ovaj blog post pokušat ćemo odgovoriti na barem neka od ovih pitanja kako bi se i neugodne emocije koje možda doživljavate smanjile te kako biste znali što očekivati u okviru psihoterapijskog razgovora i odnosa.