Samosuosjećanje je brižan i njegujući pristup prema samome sebi, osobito prilikom suočavanja s izazovima, pogreškama i neuspjesima. Ono predstavlja zdravu alterantivu samokritičnosti, a ne lijenost i olako odustajanje. Zašto je samosuosjećanje važno i kako ga izgraditi pročitajte u ovom blog postu.
Author Archives: Vanja Putarek
Strategije suočavanja – mijenjati ih ili ne?
Prethodni blog post opisuje strategije suočavanja, a ovaj vam donosi dodatne ideje za promišljanje o (ne)korisnosti strategija suočavanja. Uz to, u ovom blog postu saznajte kada bi bi bilo preporučljivo mijenjati strategije suočavanja i kako to možete učiniti.
Strategije suočavanja s problemima i emocijama
Strategije suočavanja pomažu osobi da se nosi s tim emocionalno bolnim doživljajem ili problemom. Iako mogu biti korisne, kada postaju dominantni alat za nošenje s neugodnim situacijama ili unutarnjim psihološkim izazovima, mogu biti štetne. Koje sve strategije suočavanja ljudi koriste i zašto one mogu biti problematične pročitajte u ovom blog postu.
Shema terapija – integrativni psihoterapijski pristup
Shema terapija je psihoterapijski pravac koji je usmjeren na promjenu aktualnih klijentovih problema i pritom povezuje te probleme s okolnostima kojima su klijenti bili izloženi tijekom djetinjstva i adolescencije. U ovom blog postu saznajte kako shema terapija pristupa problemima i koji su ključni pojmovi koje pritom koristi.
Potiskivanje emocija – što će mi uopće te emocije?
Emocije, bilo kratke i gotovo neprimjetne, bilo preplavljujuće, prate nas svakodnevno, čak i ako ih nastojimo ignorirati. Zašto se bojimo emocija ili ih potiskujemo? Koje negativne učinke na naše tjelesno i mentalno zdravlje ima potiskivanje emocija? Kako na zdrav način pokazati emocije? U ovom blog postu bavit ćemo se upravo odgovorima na ova pitanja 😊
Emocije i racionalnost – o ratovima dva titana
Je li moguće biti “iznad” emocija i temeljiti svoje postupke gotovo u potpunosti na razumu? Što je, zapravo, taj čuveni razum ili racio? Jesu li emocije i razum u sukobu? Što će nam uopće emocije? U ovom blog postu pokušat ćemo odgovoriti na ova, a možda i još neka pitanja koja se nađu na putu 🙂
Krivnja – nevidljivi teret i pretjerani moralist
Krivnja je emocija koja se javlja kada (u)činimo nešto loše ili mislimo da smo učinili nešto loše. Kada je primjerena situaciji, krivnja nas potiče da održavamo socijalne odnose. No, ako je krivnja nezdrava i ne odgovara situaciji, može negativno utjecati na naš život. U ovom blog postu saznajte razliku između zdrave i nezdrave krivnje te otkrijte načine za nošenje s ovom emocijom.
Tjelesno i mentalno zdravlje – od dijelova prema cjelini
Često se smatramo zdravima ako uočavamo da nismo bolesni i/ili nalazi pretraga to potvrđuju. No, je li izostanak bolesti uistinu pokazatelj zdravlja? Kako možemo definirati zdravlje i koje sve aspekte zdravlje uključuje? Kako i zašto su mentalno i tjelesno zdravlje povezani? Ako vas zanimaju odgovori na navedena pitanja, otvorite ovaj blog post i „zaronite“ u svijet dubokih i važnih poveznica između tjelesnog i mentalnog zdravlja.
Odmor i opuštanje – nepoznati pojmovi suvremenom čovjeku
Što je odmor, a što opuštanje? Koje kočnice imate za opuštanje ili odmaranje? Odmarate li uistinu ako ste na odmoru? Kroz ovaj blog post saznajte odgovore na ova pitanja, kao i savjete kako se kvalitetno odmoriti i opustiti.
Simpatikus i parasimpatikus – o borbi, bijegu i zamrzavanju
Naše tijelo i um nastoje nam omogućiti da budemo na sigurnom, zaštićeni i povezani s drugim ljudima. Kako bi te funkcije bile ostvarene, opremljeni smo brojnim alatima, među kojima se nalaze tzv. simpatikus i parasimpatikus. Što znače te dvije riječi i zašto su važne za mentalno zdravlje pročitajte u ovom blog postu.