Prethodni blog post uveo vas je u svijet sheme podređivanja. Ova shema uključuje submisivna ponašanja u socijalnim odnosima koja su potaknuta strahom od tuđe reakcije. Posljedica podređivanja su potisnute potrebe, kao i potisnuta emocija ljutnje. Nadalje, socijalni odnosi postaju nezadovoljavajući, a mentalno, ponekad i tjelesno zdravlje ugroženo. Ovaj blog post nudi vam savjete koji će vam pomoći da izbjegnete navedene negativne posljedice te da naučite regulirati shemu podređivanja i ostvarivati zdrave socijalne odnose.
Author Archives: Vanja Putarek
Podređivanje – “Samo da se netko ne naljuti na mene”
Shema podređivanja odnosi se na snažan pritisak osobe da mora potisnuti svoje potrebe i emocije, osobito ljutnju, iako to ne želi učiniti. Obično ljudi koji imaju izraženu ovu shemu pojačano potiskuju svoje potrebe i emocije, uz istovremeno nezadovoljstvo time. No, ponekad se javlja drugi ekstrem – pritisak od strane pojedinca prema drugim ljudima da upravo njegove potrebe moraju uvažiti. Koja su sve obilježja sheme podređivanja, kako se ona očituje u emocijama i ponašanju te koje su njezine posljedice saznat ćete u ovom blog postu.
Samožrtvovanje – naučite uvažavati vlastite potrebe
U prethodnom blog postu o samožrtvovanju upoznali ste se s ovim pojmom i mogli ste osvijestiti jeste li i Vi skloni samožrtvujućim ponašanjima. Također, naučili ste da pretjerano samožrtvovanje rezultira nezadovoljenim psihološkim potrebama, a ponekad i psihosomatskim smetnjama. Kako biste spriječili psihološke i tjelesne probleme, važno je da se oduprete porivima za samožrtvovanjem. Kako točno ćete to učiniti, saznajte u ovom blog postu.
Samožrtvovanje – stavljate li tuđe potrebe ispred vlastitih?
Samožrtvovanje je stavljanje tuđih potreba ispred vlastitih. Većina ljudi ponekad zanemaruje vlastite potrebe i tuđe potrebe stavlja na prvo mjesto. No, ima pojedinaca koji to rade vrlo često, uz izraženu krivnju ako brinu o vlastitim potrebama više nego o tuđima. To može imati negativne posljedice po njihovo mentalno i tjelesno zdravlje. Kada je samožrtvovanje problematično i zašto dolazi do negativnih posljedica kod izraženog samožrtvovanja, saznajte u ovom blog postu.
Emocionalna deprivacija – osjećaj “Pale sam na svijetu”
Emocionalna deprivacija očituje se kroz intenzivne osjećaje praznine, usamljenosti ili samoće. Obično je prisutan osjećaj da drugi ljudi nisu tu uz nas kad ih trebamo, da se nemamo na koga osloniti, kao i da nas drugi ne vide, ne čuju i ne razumiju u potpunosti. Kao da smo Pale sam na svijetu – nitko nije tu za nas, nebitni smo, nevidljivi, neshvaćeni i sami. Kakve veze ovi osjećaji imaju sa shemama i što možete učiniti ako ste se u njima prepoznali, pročitajte u ovom blog postu.
Shema terapija – “Koja je moja shema?”
Sheme su jedan od ključnih pojmova u shema terapiji koji je sadržan i u samom nazivu ovog psihoterapijskog pravca. U blog postu o shema terapiji možete pronaći opise nekoliko shema koje se učestalo formiraju kod ljudi, a u ovom blog postu bit će opisano svih 18 shema koje su definirane prema ovom psihoterapijskom pravcu.
Kognitivne distorzije – naučite kako ih promijeniti
U prošlom blog postu pričali smo o najčešćim kognitivnim distorzijama. Kao nastavak teme, u ovom blog postu pročitajte savjete koji vam mogu pomoći da pobijedite kognitivne distorzije.
Kognitivne distorzije – negativna iskrivljenja realnosti
Kognitivne distorzije su pogreške koje nesvjesno radimo kada interpretiramo vlastite postupke, emocije i vlastitu osobnost, zatim postupke, razmišljanja i emocije drugih ljudi, kao i kada predviđamo budućnost. U ovom blog postu upoznate ćete najčešće kognitivne distorzije, a u sljedećem blog postu saznat ćete kako izaći na kraj s njima.
Samosuosjećanje – postanite prijatelj samome sebi
Samosuosjećanje je brižan i njegujući pristup prema samome sebi, osobito prilikom suočavanja s izazovima, pogreškama i neuspjesima. Ono predstavlja zdravu alterantivu samokritičnosti, a ne lijenost i olako odustajanje. Zašto je samosuosjećanje važno i kako ga izgraditi pročitajte u ovom blog postu.
Strategije suočavanja – mijenjati ih ili ne?
Prethodni blog post opisuje strategije suočavanja, a ovaj vam donosi dodatne ideje za promišljanje o (ne)korisnosti strategija suočavanja. Uz to, u ovom blog postu saznajte kada bi bi bilo preporučljivo mijenjati strategije suočavanja i kako to možete učiniti.