Simpatikus je dio živčanog sustava koji je aktivan kada god je potrebna aktivacija, pobuđenost i mobilizacija energije. Primjerice, aktivira se kada udišete zrak, probavljate hranu, krećete se, pišete ispit, žurite na posao jer kasnite… Život u kojem ne bi bilo potrebe za aktivacijom simpatikusa teško je zamisliti i takav život ne bi bio ni koristan ni zdrav. No, u određenim okolnostima može dolaziti do pretjerane aktivacije simpatikusa, što vodi u psihofizičke teškoće. Tada je korisno poduzeti korake kako biste vi tijelu dali do znanja da se smije opustiti. Koji su to koraci i kako ih možete uklopiti u svoju svakodnevnicu saznajte u ovom blog postu.
Author Archives: Vanja Putarek
Simpatikus i anksioznost – tijelo u opasnosti bez opasnosti
Anksioznost je neugodna emocija koju obično možete prepoznati prema doživljaju tjeskobe, nervoze, uznemirenosti ili strepnje. Ova emocija uključuje i neugodne tjelesne osjete i za njihovu pojavu jednim dijelom zaslužan je dio živčanog sustava kojeg zovemo simpatikus.
Kako je simpatikus povezan s anksioznošću? Može li se simpatikus aktivirati samim razmišljanjem o opasnosti? Kako umiriti tjelesne reakcije kod anksioznosti? Na ova pitanja odgovore saznajte u blog postu.
Želite izbjeći anksioznost? Saznajte zašto je to nemoguće.
Anksioznost je emocija koja je pažnju javnosti privukla u posljednjih nekoliko godina, iako se u ljudima pojavljuje od davnina. Intenzitet i učestalost anksioznosti u suvremenom svijetu povećali su se pa se u medijima pojavljuje sve više savjeta kako se riješiti anksioznosti. No, koliko god se trudili, nikada se nećemo riješiti anksioznosti u potpunosti. Zašto je to tako i kako prihvatiti suživot s anksioznošću, saznajte u ovom blog postu.
Kako stres vodi u sagorijevanje ako ne stanemo na vrijeme
Stres je fizička i psihološka reakcija tijela na određeni događaj koji predstavlja zahtjev za organizam, narušava ravnotežu organizma, čini se opasnim ili prijetećim. Stanje stresa korisno je jer omogućava preživljavanje i adekvatno nošenje s opasnošću. No, kada je stanje stresa previše često i/ili je preintenzivno, naći ćete se u stanju kroničnog stresa. U takvom stanju događa se čitav niz promjena na tjelesnoj, emocionalnoj i misaonoj razini. Kako se nositi sa stresom i pomoći si ako se nađete u stanju kroničnog stresa, saznajte u ovom blog postu.
Sukobi u partnerskim odnosima i kako ih uspješno rješavati
Sukobi su uobičajena pojava u socijalnim odnosima. Većini ljudi sukobi su neugodni. Nekim je ljudima razina neugode koju doživljavaju oko sukoba toliko visoka da žele pod svaku cijenu sukobe izbjeći. Neki pojedinci sukobima pristupaju na vrlo buran i dramatičan način jer ponašanja druge osobe doživljavaju vrlo osobnima. Zašto dolazi do sukoba, koji su nezdravi pristupi sukobima i kako konstruktivno pristupiti sukobima, pročitajte u ovom blog postu. U njemu je naglasak na sukobima u partnerskim odnosima, koji predstavljaju jednu od najintenzivnijih vrsta odnosa pa je time vjerojatnost da dođe do sukoba u njima vrlo velika.
“Nemam vremena za odmor” – vladavina užurbanosti i obveza
Odmor i opuštanje u suvremenom svijetu često djeluju poput luksuza. Često smo preplavljeni obvezama. Nastoji se optimizirati svaki trenutak u danu. Žuri se s jednog mjesta na drugo. Što se to događa u životima suvremenog čovjeka? Jesu li obveze i žurba dio realiteta ili si ih sami namećemo? Ne stižemo se odmoriti ili se ne znamo odmarati? Jesu li odmor i opuštanje uistinu luksuz? U ovom blog postu zavirite u odgovore na ova pitanja.
Potrebe i njihovo izražavanje – ključni dio zdravih odnosa
Psihološke potrebe predstavljaju jedan od temeljnih čimbenika koji doprinose mentalnom zdravlju. Iako su vrlo važne, rijetko smo ih svjesni, a još rjeđe ih na zdrave načine zadovoljavamo i izražavamo. Zbog toga se javljaju osjećaji tuge, povrijeđenosti, razočaranja, ljutnje, frustracije i bijesa. Kada su psihološke potrebe opetovano zanemarivane, dolazi do teškoća u socijalnim odnosima, lošijeg mentalnog zdravlja, a ponekad i do psihosomatskih teškoća. U ovom blog postu saznajte više o važnosti psiholoških potreba, kao i o načinima za njihovo zdravo uvažavanje i izražavanje.
Usamljenost – skrivena unutarnja bol modernog doba
Usamljenost je osjećaj tuge, izoliranosti, otuđenosti i praznine koji nastaje kada ne ostvarujemo socijalne odnose kakve bismo željeli imati. Iako smo u moderno doba u velikoj mjeri okruženi ljudima te brzo i lako možemo stupiti u kontakt jedni s drugima, usamljenost je i dalje sveprisutna. Zašto se osjećamo usamljeno? Kakve posljedice usamljenost ima na naš život? Kako smanjiti osjećaj usamljenosti? U ovom blog postu saznat ćete odgovore na ova pitanja, ali otkriti i druge korisne informacije o usamljenosti.
Stres i narušeno mentalno zdravlje za vrijeme blagdana
Blagdanski stres učestala je pojava u suvremenom društvu. Financijski izdaci, potreba za ostvarivanjem savršenog Božića te zahtjevna obiteljska okupljanja ističu se kao ključni izvori blagdanskog stresa. U ovom blog postu saznajte više o obilježjima blagdanskog stresa, njegovim posljedicama i strategijama koje Vam mogu pomoći da taj stres smanjite.
Podređivanje – nadvladajte strah od izražavanja potreba
Prethodni blog post uveo vas je u svijet sheme podređivanja. Ova shema uključuje submisivna ponašanja u socijalnim odnosima koja su potaknuta strahom od tuđe reakcije. Posljedica podređivanja su potisnute potrebe, kao i potisnuta emocija ljutnje. Nadalje, socijalni odnosi postaju nezadovoljavajući, a mentalno, ponekad i tjelesno zdravlje ugroženo. Ovaj blog post nudi vam savjete koji će vam pomoći da izbjegnete navedene negativne posljedice te da naučite regulirati shemu podređivanja i ostvarivati zdrave socijalne odnose.