Bliže se božićni blagdani i doček još jedne nove godine. Dani koji su pred nama u medijima se prikazuju u idiličnoj atmosferi. Svi su nasmijani i dobro raspoloženi, okuplja se velik broj članova obitelji i prijatelja te se jedu delicije, pjevaju pjesme i poklanjaju divni pokloni. No, radosna božićna priča prikazana u medijima poprilično je u suprotnosti s onime što većina ljudi doživljava. Pojmovi kao što su stres i neugodne emocije, a ne sreća, opuštanje ili kvalitetna povezanost s bližnjima, bolje opisuju doživljaj blagdana kod velikog broja ljudi.
Naime, prema Američkom psihološkom udruženju (2023) oko 90 % odraslih stanovnika SAD-a zabrinuta je oko božićnih blagdana zbog novaca i potencijalnih konfliktima sa članovima obitelji. Nadalje, oko 40 % Amerikanaca doživljava pojačani stres upravo za vrijeme blagdana. Taj stres ih sprečava da uživaju u razdoblju godine koje se prezentira kao najradosnije.
Iako nemamo istraživanja o stanju u Hrvatskoj, na temelju moje kliničke prakse pretpostavljam da bi podaci za Hrvatsku mogli biti slični onima za SAD. Zašto je Božić od radosnog kršćanskog blagdana postao ogromni stresor za velik broj ljudi diljem svijeta? Na koje načine stres za vrijeme blagdana negativno utječe na mentalno zdravlje? Kako da ove godine bude drugačije? Na navedena pitanja odgovorit će Vam tekst u nastavku 🙂
Kako je Božić postao važan blagdan diljem svijeta?
Božić se u kršćanskom svijetu slavi već stoljećima. Prema enciklopediji Britannica (2024), posebna liturgijska slavlja ovog blagdana započela su još u 9. stoljeću. S vremenom su ovom blagdanu pridodani običaji poput:
- razmjene darova (od otprilike 15. stoljeća), što simbolizira darivanje Isusa ljudskom rodu od strane Boga,
- božićnog drvca (od otprilike početka 17. stoljeća) i
- dolaska Djeda Božićnjaka, koji je utemeljen na Svetom Nikoli (od 19. stoljeća).
Od početka 20. stoljeća navedeni običaji postali su vrlo komercijalni, globalni i poprilično su se odmaknuli od religijskih korijena. U vrijeme velike patnje uzrokovane svjetskim ratovima ljudima je diljem svijeta bilo potreban barem mali odmak od surove realnosti. U tu potrebu se Božić, kao blagdan koji je od davnina simbolizirao nadu i novi početak te je uključivao radost i mir, odlično uklopio.
Što sve izaziva blagdanski stres?
U suvremeno doba božićni ugođaj stvara se već od sredine jeseni te se početak postavljanja božićnih ukrasa po dućanima pomiče svake godine na još raniji datum. Stalne reklame oko nadolazećih blagdana podsjećaju nas svako malo na blagdansko ludilo koje će uslijediti. To ludilo posljedica je pritiska konzumerizma za ostvarivanjem savršenog Božića. Kupuje se (pre)velika količine hrane, dekoracija i poklona, a s time dolaze nervoza, žurba i gužva u prometu i dućanima. Od blagdana koji je kroz prošla stoljeća, u inače vrlo surovim uvjetima života, bio izvor mira, povezanosti s drugima i radosti, danas je, u značajno manje surovim uvjetima života, ovaj blagdan postao izvor stresa.
Danas pokloni često nisu simbolični već se za njih daje čitavo bogatstvo, što zbog visokih cijena većine proizvoda, a što zbog visokih očekivanja oko veličine, kvalitete ili broja poklona.
Uz to, teško je zaboraviti na poklone uz reklame neprestano iskaču i bombardiraju prijedlozima za idealne božićne poklone.
To predstavlja financijski izazov za brojne ljudi koji i bez toga žive u kreditima i raznim dugovima.
Usporedba s drugima uobičajena je pojava kojoj smo svi skloni pa se tako usporedba javlja i oko poklona. Ako pokloni odudaraju od onoga što poklanjaju drugi razumljivo je da će se javiti osjećaji srama ili doživljaj “nije dovoljno dobro”.
Slični problemi oko usporedbe javljaju se i vezano uz hranu na blagdanskom stolu, broj ljudi za blagdanskim stolom ili veličinu božićnog drvca.
Neugodne emocije i doživljaj manje vlastite vrijednosti koji proizlaze iz usporedbe u suvremeno doba osobito su izraženi zbog društvenih mreža kroz koje ljudi prikazuju idilične božićne priče, kakve rijetko od nas uistinu doživljava.
Nadalje, božićni blagdani podrazumijevaju obiteljska okupljanja. Iako bi u idealnim uvjetima takva okupljanja bila izvor povezanosti i bliskosti, u realnom svijetu obično dolazi do nepodudarnosti u raznim potrebama i osobinama članova obitelji, nesporazuma, trpljenja kritika, a ponekad i do konflikata. Često se otvaraju razne emocionalne rane, od ponovno neispunjenih očekivanja ili doživljaja nerazumijevanja pa do riječi ili ponašanja pojedinih članova obitelji koji nas vrate u osjećaj da smo bespomoćno dijete koje je tu da trpi stvari koje mu ne odgovaraju.
Iako su obiteljska okupljanja izvor stresa, a nekada i retraumatizacije, neki ljudi nemaju s kime podijeliti taj blagdan. Postoji društveni pritisak da budu s najbližima za vrijeme blagdana, a oni ne mogu to ostvariti. Prema Državnom zavodu za statistiku (2023), broj samaca je u porastu. Prema zadnjem popisu stanovništva oko 46 % hrvatske odrasle populacije nije u vezi/braku/životnom partnerstvu. Neki od tih samaca zasigurno imaju bliske veze s drugim ljudima, a neki, nažalost, nemaju. Za ove potonje, vrijeme blagdana izaziva osjećaje usamljenosti, izoliranosti, napuštenosti i tuge.
Konačno, nakon božićnih blagdana slijedi još jedan izazov – doček nove godine. Često se uz taj dan veže pompa te je naglasak na odličnom raspoloženju i posebnoj dobroj zabavi. To stvara pritisak za financijskim izdacima, kao i za doživljavanjem ugodnih emocija ili potreba oko zabave koje ljudi ponekad ne osjećaju.
Blagdanski stres i nerealna euforija koja se potiče kroz blagdanske dane, u kombinaciji s manjkom sunca, dovodi do pada raspoloženja i manjka energije nakon što blagdani prođu. Nije nimalo neobično da upravo tada i broj upita za psihološku pomoć raste.
Kako smanjiti blagdanski stres?
1. Savršenstvo ne postoji
Prihvatite da savršeni blagdani kakvi su prikazani u medijima ili na društvenim mrežama ne postoje. To su samo iluzije koje su nedostižne.
Blagdani kakve si financijski možete priuštiti sasvim su u redu, neovisno o tome kako blagdane slave ljudi oko Vas. Ako nemate vremena učiniti nešto posebno za blagdane to je isto sasvim u redu. Ako za blagdane nešto ne stižete napraviti, ne brišemo time sve što ste uspjeli napraviti tijekom cijele godine. Preporučujem Vam blog postove o kognitivnim distorzijama i perfekcionizmu kako biste se dodatno informirali o načinima smanjenja perfekcionističkog razmišljanja.
Tijekom božićnih blagdana, umjesto savršeno ispegalnih stolnjaka i sličnih materijalnih dodataka, kao cilj možete si postaviti postizanje unutarnjeg mira ili ostvarivanje povezanosti s Vama važnim ljudima ili pokazivanje brižnost prema ljudima oko Vas. Postavite ciljeve koji će biti sukladni Vašim životnim vrijednostima, a manje se usmjerite na površne i materijalne stvari. Više o životnim vrijednostima možete pročitati u ovom blog postu. No, imajte na umu da ni unutarnji mir ni povezanost ni brižnost nije moguće ostvarivati non stop i na savršene načine, već je važno težiti navedenim vrijednostima i pokušati ih uklopiti u vlastiti život barem u određenoj mjeri.
Sjetite se da je u redu ako, primjerice:
- stan nije pospremljen ili očišćen – ne spremate se za otvaranje bolnice u svojem stanu ili doček kraljice, već za jedno druženje;
- nema nekoliko slijedova hrane ili ako ta hrana nije nimalo drugačija od uobičajenog ručka;
- hrana nije ispala kako ste zamišljali;
- nemate nimalo drugačije dekoracije u odnosu na prošlu godinu ili uopće nemate dekoracije;
- niste stigli kupiti sve što ste htjeli (npr. ne morate imati posebne ubruse za blagdanski stol);
- ste kupili samo simbolične poklone – važna je Vaša namjera i što mislite na tu osobu, odnosno veličina poklona ne pokazuje Vašu naklonost ili ljubav prema drugoj osobi (neovisno o tome što ta druga osoba možda misli drugačije)
2. Pratite vlastite potrebe i granice
Ako osjećate zamor za vrijeme druženja, smijete na nekoliko minuta otići udahnuti svježi zrak i pritom duboko disati, više puta otići do kupanice da malo budete sami ili samo ostati nekoliko trenutaka za blagdanskim stolom usmjereni na vlastito disanje. Smijete biti i prvi koji će otići doma, neovisno o negodovanju domaćina.
Smijete odbiti druženje na koje ste pozvani i pobrinuti se za oporavak vlastite energije i resursa u prostoru koji Vama odgovara (npr. odlazak u prirodu i wellness ili samo bivanje u toplini vlastitog doma uz umirujuću glazbu).
Komunicirajte asertivno, odnosno postavite vlastite granice i poštujte pritom ljude oko sebe. Više o asertivnosti pročitajte u blog postu i treningu asertivnosti.
3. Promijenite pristup
Vaši postupci tijekom blagdana Vaš su odabir, iako vjerojatno osjećate da ste na te postupke prisiljeni. Primjerice, Vi možete odbiti odlazak na obiteljski ručak. Možda bi to sa sobom donijelo posljedice koje želite izbjeći (npr. konflikt, osjećaj krivnje što niste otišli). Stoga ipak pristajete otići na ručak. No, iako osjećate da ste morali otići na taj ručak, Vi ste, zapravo, izabrali otići jer ste (svjesno ili nesvjesno) procijenili da su posljedice u slučaju da ne odete na ručak gore od toga da odete. Dakle, prisjetite se da svoje postupke birate i za svoj odabir preuzimate odgovornost.
Kada kupujete poklone, osim što možete kupiti manji broj poklona i jeftinije poklone, prisjetite se zašto kupujete poklone. Prizovite sliku osobe za koju kupujete poklon i sjetite se koliko Vam je ta osoba važna.
Prihvatite i da ljudi s kojima provodite blagdane nisu savršeni, kao ni Vi ili bilo koje ljudsko biće. Svi imamo poneku osobinu koja nas čini zahtjevnima, ali svi imamo i pregršt drugih osobina koje nas čine dovoljno dobrima. Sjetite se i da ljudi na različite načine iskazuju ljubav – neki to rade kuhanjem, a neki zagrljajima i riječima kojima daju do znanja da im je stalo do Vas.
4. Pazite na vlastite fiziološke potrebe
Blagdani su dani kada se obično samokontrola i inhibicije oko hrane i pića gube ili značajno smanjuju. Pokušajte se prisjetiti da i Vaše mentalno stanje ovisi o fiziološkom stanju. Previše alkohola ili šećera kratkoročno će povećati razinu energije, možda izazvati i svojevrsnu euforiju. No, kroz nekoliko dana lošije prehrane i manjka sna obično dolazi lošije raspoloženje i iscrpljenost. To posljedično smanjuje Vaše kapacitete da se nosite sa situacijama, mislima i emocijama te postajete osjetljiviji na razne okidače u Vašoj okolini.
Sjetite se stoga piti dovoljno vode, konzumirati umjerene količine pića i hrane te nadoknaditi san ako Vam ga je izostalo kroz određene dane. Nastojte redovito vježbati i kretati se, a ne samo odlaziti od jednog do drugog stola.
5. Budite mindful i prizemljeni
Pokušajte biti prisutni u trenutku i što manje razmišljajte o obavezama koje su pred Vama. Pažnju usmjerite na to gdje ste u određenom trenutku. Aktivirajte vlastita osjetila i polagano jedite hranu koja je na Vašem tanjuru. Pogledajte boje hrane, osjetite njezine mirise i okuse.
Ako osjećate uznemirenost u nekoj situaciji (npr. za vrijeme obiteljskog ručka), dišite duboko i polagano te nemojte reagirati impulzivno i u afektu. Najprije se umirite (npr. izađite na WC te dišite polagano i duboko), a zatim se vratite ručku. Sjetite se da ste samo privremeno tamo te da će ova situacija uskoro završiti. Za umirenje i prezimljavanje možete pogledati oko sebe i na božićne dekoracije ako su u prostoru u kojem se nalazite ili na neke druge neutralne stvari (npr. biljke, knjige).
Za smirivanje tijekom dana ili prije spavanja poslušajte i vježbe za opuštanje koje se nalazi na ovoj stranici.
Zaključak
Božićni i novogodišnji dani mogu biti ispunjeni izazovima i stresom. No, u kojoj mjeri će to biti tako, ovisi i o Vašem pristupu tim danima. Olakšajte si blagdane brigom o sebi te postavljanjem zdravih granica drugim ljudima i vlastitim porivima za savršenstvom.
Želim Vam puno mentalne stabilnosti, zdravog pogleda na sebe i svijet oko sebe, kao i unutarnjeg mira i nošenja s vlastitim ranjivostima u blagdanima koji su pred Vama 🙂
Literatura
Američko psihološko udruženje (2023). https://www.apa.org/news/press/releases/2023/11/holiday-season-stress
Britannica (2024). https://www.britannica.com/topic/Christmas
Državni zavod za statistiku (2023). https://dzs.gov.hr/print.aspx?id=1610&url=print
