Suočavanje s anksioznošću

Anksioznost je neugodna, ali sama po sebi nije naš neprijatelj. Ona ima svoju funkciju i pomaže nam da prepoznamo moguću opasnost i pripremimo se za nju. Problem nastaje kada postane prečesta, prejaka ili se javlja i onda kada stvarna opasnost ne postoji.

U ovom webinaru saznat ćete što je anksioznost, zašto se ponekad teško riješiti njezine prisutnosti i što možete učiniti kako biste je bolje razumjeli i lakše regulirali.

Što ćete naučiti?

• zašto uopće osjećamo anksioznost i zašto ona nije nužno loša;
• zašto se anksioznost ponekad „zalijepi“ za nas i teško je se riješiti;
• kako anksioznost utječe na tjelesno zdravlje;
• koja je razlika između anksioznosti i stresa;
• kada je anksioznost simptom drugih psiholoških problema;
• kakva je povezanost anksioznosti i razvojne traume;
• koje strategije i alati mogu pomoći da anksioznost postane osjećaj s kojim je moguće živjeti, a ne nešto čega se morate riješiti pod svaku cijenu.

Način na koji razmišljamo o situacijama koje doživljavamo može snažno utjecati na to hoćemo li osjetiti anksioznost i koliko će ona biti intenzivna. Kada neku situaciju procijenimo kao opasnu, prijeteću ili izvan naše kontrole, naše tijelo može reagirati kao da se opasnost zaista događa.

U ovom webinaru saznat ćete kako naše misli i procjene mogu potaknuti i održavati anksioznost, kako prepoznati tipične obrasce anksioznog razmišljanja i kako razviti drugačiji odnos prema vlastitim mislima.

Što ćete naučiti?

• kako prepoznati anksiozne misli;
• koja kognitivna iskrivljenja anksiozne misli najčešće sadrže;
• kako su anksiozne misli povezane s tjelesnim reakcijama;
• zašto pokušaj „neću misliti o tome“ često ne djeluje;
• zašto borba s vlastitim mislima može dodatno održavati anksioznost;

koje strategije i alati mogu pomoći da se odmaknete od anksioznih misli, sagledate ih iz druge perspektive i smirite anksioznost.

Anksioznost nije samo ono što mislimo ili osjećamo emocionalno – ona se događa i u tijelu. Ubrzano lupanje srca, pritisak u prsima, drhtanje, vrtoglavica, osjećaj nedostatka zraka ili mučnina neki su od načina na koje možemo doživjeti anksioznu reakciju.

Kada razumijemo što se u tijelu događa tijekom anksioznosti, lakše možemo prepoznati vlastite reakcije, smanjiti strah od tjelesnih osjetai naučiti kako na njih odgovoriti.

U ovom webinaru saznat ćete što se događa u tijelu kada doživljavamo anksioznost, zašto se javljaju različite tjelesne senzacije i kako ih možemo smiriti.

Što ćete naučiti?

• što se događa u tijelu kada smo anksiozni;
• što su reakcije borbe, bijega i zamrzavanja;
• što je panični napadaj i kakva je njegova povezanost s anksioznošću;
• što je anksiozna osjetljivost i jeste li joj možda skloni;
• kako djelovati na tjelesne simptome anksioznosti;

kako se ponašati kada doživljavate panični napadaj.

Anksioznost ponekad nije samo reakcija na ono što se događa u sadašnjem trenutku. Kada je tijekom odrastanja naš osjećaj sigurnosti bio narušen, živčani sustav može ostati pojačano usmjeren na prepoznavanje opasnosti i u odrasloj dobi. Tada se anksioznost može javljati čak i kada nam je teško prepoznati što ju je pokrenulo ili zašto je se tako teško riješiti.

U ovom webinaru saznat ćete što je razvojna trauma, kako iskustva iz djetinjstva mogu utjecati na osjećaj sigurnosti i pojavu anksioznosti u odrasloj dobi te kako pristupiti anksioznosti kada njezini korijeni sežu dublje od trenutne situacije.

Što ćete naučiti?

• što je razvojna trauma;
• kako razvojna trauma djeluje na živčani sustav i sliku o sebi;
• što znači biti „zaglavljen u traumi“;
• kako narušeni osjećaj sigurnosti u djetinjstvu može dovesti do pojačane anksioznosti u odrasloj dobi;
• zašto anksioznost povezana s razvojnom traumom može biti otporna na uobičajene tehnike rada na anksioznosti;
• kako prepoznati kada je anksioznost povezana s razvojnom traumom;
• koji alati mogu pomoći u suočavanju s anksioznošću povezanom s razvojnom traumom;

zašto cilj nije „nikada više ne osjećati anksioznost“, nego razviti dublji osjećaj sigurnosti u sebi.