Simpatikus i anksioznost – tijelo u opasnosti bez opasnosti

Anksioznost je neugodna emocija koju obično možete prepoznati prema doživljaju tjeskobe, nervoze, uznemirenosti ili strepnje. Ova emocija uključuje i neugodne tjelesne osjete i za njihovu pojavu jednim dijelom zaslužan je dio živčanog sustava kojeg zovemo simpatikus.
Kako je simpatikus povezan s anksioznošću? Može li se simpatikus aktivirati samim razmišljanjem o opasnosti? Kako umiriti tjelesne reakcije kod anksioznosti? Na ova pitanja odgovore saznajte u blog postu.

Kako stres vodi u sagorijevanje ako ne stanemo na vrijeme

Stres je fizička i psihološka reakcija tijela na određeni događaj koji predstavlja zahtjev za organizam, narušava ravnotežu organizma, čini se opasnim ili prijetećim. Stanje stresa korisno je jer omogućava preživljavanje i adekvatno nošenje s opasnošću. No, kada je stanje stresa previše često i/ili je preintenzivno, naći ćete se u stanju kroničnog stresa. U takvom stanju događa se čitav niz promjena na tjelesnoj, emocionalnoj i misaonoj razini. Kako se nositi sa stresom i pomoći si ako se nađete u stanju kroničnog stresa, saznajte u ovom blog postu.

Kognitivne distorzije – negativna iskrivljenja realnosti

Kognitivne distorzije su pogreške koje nesvjesno radimo kada interpretiramo vlastite postupke, emocije i vlastitu osobnost, zatim postupke, razmišljanja i emocije drugih ljudi, kao i kada predviđamo budućnost. U ovom blog postu upoznate ćete najčešće kognitivne distorzije, a u sljedećem blog postu saznat ćete kako izaći na kraj s njima.

Neizvjesnost – izvor anksioznosti i temelj iluzije kontrole

Budućnost, čak i ona najbliža nama koja će se odviti kroz sljedećih nekoliko minuta, puna je neizvjesnosti. No, svjesnost da našu budućnost prožima neizvjesnost obično izaziva anksioznost. Stoga nije rijetkost da pribjegavamo pojačanoj kontroli barem nekih segmenata vlastite budućnosti. Time stvaramo iluziju kontrole koja nas sprječava da uistinu živimo. U ovom blog postu saznajte kako izaći iz balončića iluzije kontrole i bolje tolerirati neizvjesnost.

“Sjedam prvi puta na kauč” – prva psihoterapija i kako se za nju pripremiti

Što, zapravo, znači psihoterapija? Kako će izgledati razgovor sa psihoterapeutom? Što znači odnos psihoterapeut-klijent? O čemu ću uopće pričati sa psihoterapeutom? Razna pitanja prate i emocije – sram, anksioznost, krivnja, nada, bespomoćnost… Kroz ovaj blog post pokušat ćemo odgovoriti na barem neka od ovih pitanja kako bi se i neugodne emocije koje možda doživljavate smanjile te kako biste znali što očekivati u okviru psihoterapijskog razgovora i odnosa.

Psihoterapeut – upoznajte lice iz naslonjača

U okviru rada na mentalnom zdravlju klijenti mogu naići na brojne opcije koje se nude na tržištu. S obzirom na veliku ponudu pristupa i stručnjaka za rad na mentalnom zdravlju, nije neobično da se klijenti ponekad osjećaju zbunjeno i ne znaju kome se obratiti za pomoć. Stoga ćemo u okviru ovog blog posta odgovoriti na pitanja tko je tko u cijeloj “šumi” pristupa mentalnom zdravlju.

Socijalna anksioznost – “Svi reflektori su upereni u mene!”

Prezentiranje neke teme pred kolegama u školi ili na poslu, upoznavanje novih ljudi, razgovor u većoj grupi (ne)poznatih ljudi izazivaju vam intenzivnu nelagodu i najradije biste te situacije izbjegli? Kako da ipak ne bježite od ljudi i socijalnih situacija pročitajte u ovom blog postu.